Home
Uvod i mapa
Stare fotografije
Foto album
Povijest
Stari dokumenti - Arhiva
Prirodne značajke
Kulturna baština
Šta je novo?
Mapa site-a i ...
 

JANJINA

 

Janjina je naselje u središtu poluotoka. Sastoji se od dva sela – glavnoga koje se zove Janjina i jednoga manjeg, smještenoga iza brda i zbog toga prozvanoga Zabrežje. Mjesto Janjinu čini skup od pet zaselaka koji se zovu: Bara, Jaspričići, Prišlići, Dežulovići i Gornje Selo. Gornje Selo se sastoji od Lovrovića, Gornjeg Sela i Polutića. Bara i Gronje Selo već su postojali u 14. stoljeću, dok su ostali zaseoci nastali najverojatnije tijekom 15. ili 16. stoljeća.

O podrijetlu imena Janjina nema zasada pouzdanog tumačenja. Prema nekim mišljenima riječ je o pridjevskom toponimu izvedenom od osobnog imena Janja. Janjina se prvi put bilježi u ispravi iz 1222/8. godine u kojoj se navode i janjinske crkvice sv. Stjepana i sv. Jurja.
 

Pelješac

 

Pelješac je, prema površini, drugi hrvatski poluotok. Površine je 355 km2, a ukupna dužina obale iznosi 222 km. Najveća nadmorska visina je 961 m (sv. Ilija) na sjeverozapadu polutoka. Danas je Pelješac politički podijeljen na četiri općine: Ston, Janjinu, Trpanj i Orebić. Glavne gospodarske djelatnosti na Pelješcu jesu vinarstvo-vinogradarstvo i turizam. Uzgoj školjkaša, a u novije vrijeme i riba, važne su gospodarske grane u Malom moru, na sjevernoj obali poluotoka. Poznato je da su kamenice uzgajane u Sutvidu još tijekom 19. stoljeća posluživane u Sarajevu, Zagrebu, Beču, Pragu i Parizu.

 

Sutvid -  kamenice uzgojane  još tijekom 19. stoljeća

 

Uvala Sutvid je mjesto s dugom tradicijom uzgajanja školjkaša.

 

 

Karta Janjina - Drače

 

Pogled sa Gradine Crkva Sv. Vlaha Sv. Stjepan Drače - Bonace

Klikni na crvene oznake!